Župne kapele (filijalni objekti)
Kapela Sv. Florijana
Sadržaj još nije unesen.
Kapela Sv. Obiteljii
Naziv Donji Hrašćan jasno upućuje na njegovo porijeklo povezano s hrastovima, odnosno nekadašnjim prostranim hrastovim šumama koje su okruživale područje sela. Riječ je o manjem naselju koje se funkcionalno naslanja na Hodošan (škola) i Sveti Juraj u Trnju (crkva). Donji Hrašćan se prvi put u povijesnim izvorima spominje 1476. godine, a 1660. ulazi i u zapis kanonskih vizitacija, kao i u evidenciju zaplijenjenih posjeda obitelji Zrinski. Selo nije bilo dio vojnih granica ni pod jurisdikcijom vojvodstava sa sjedištem u Goričanu ili Novakovcu, unatoč blizini rijeke Mure. U selu se nalazi jednostavna kapela posvećena Svetoj Obitelji, smještena u samom središtu. Povjesničar A. Horvat zabilježio je da kapela čuva nekoliko predmeta iz bidermajerskog razdoblja, poput bečkih litografija s prikazima “Krunjenja Marijinog” i “Svete Ane”, procesijskog znaka s motivom Marije te jednostavne, rustikalne propovjedaonice. Gospodarstvo sela oslanja se pretežno na poljoprivredu, no vrijedi istaknuti i prisutnost brojnih uspješnih poduzetnika koji djeluju unutar naselja. Upravno, Donji Hrašćan je 1720. godine bio dio judikata (španata) Velikog Polja, današnjeg Svetog Križa. Prema podacima iz 1734. godine, seljani su te godine platili ukupno 91 forintu kraljevskog poreza, što upućuje na postojanje devet selišta u to vrijeme. Do 1740. godine broj obveznika poreza narastao je na osam, a ukupni iznos poreza iznosio je 95 forinti i 21 novčić. Godine 1768. donesen je urbar za Donji Hrašćan, zajedno s onima za sela Štrukovec i Palinovec. Taj važan dokument, pisan na hrvatskom jeziku, precizno je regulirao obveze i prava kmetova. Prema urbaru, jedno selište u Donjem Hrašćanu sadržavalo je 22 jutra oranica i livada, raspoređenih na osam kosaca. Stanovnici su tada bili podložnici vlastelinstva Čakovec, koje je pripadalo Ivanu pl. Kooszu. “Kapela Svete Obitelji u D. Hrašćanu sagrađena je čini mi se g. 1907. Duga je oko 5 metara. popravlja je samo selo Hrašćan koje ju je i sagradilo. Zemlje nema nikakove nego samo 25 dinara zaklade.” – kaže župnik – kroničar Andrija Ficher u Spomenici župe, knjiga 1., stranica 128. Pregledavajući inventar filijalne kapele u D. Hrašćanu, dr. Juraj Kolarić je našao kalež s ugraviranim inicijalima D. Hr. (=Donji Hrašćan) i 1873. godinom, što bi upućivalo na to da je filijalna kapela u D. Hrašćanu sagrađena već prije 1873. Očuvano je također nekoliko predmeta iz vremena bidermajera. Radi se o dvije bečke litografije: “Krunjenje Marijino” i “Sveta Ana”, o procesijskom znaku nazvanom “Marija” te o jednostavnoj rustikalnoj propovjedaonici. K tomu valja dodati još jedan drugi izvor koji tvrdi da je 1907. godine selo D. Hrašćan podiglo pil na putu prema Gulešćaku, u koji je bio stavljen kameni kip Sv. Obitelji prenesen iz dotadašnje kapelice smještene u središtu mjesta. Prema tome, gradnju ovog pila zamijenio je župnik A. Fischer s gradnjom kapele koja je očito već postojala i prije 1897. godine. To odgovara i brojkama „97″ otisnutima na desnoj strani ulaza u kapelu, koje su otkrili radnici prigodom skidanja žbuke 1977. godine radi popravka kapele.
Kapela Presvetog Trojstva
Sadržaj još nije unesen.
Kapela sv. Ivana Nepomuka
Sadržaj još nije unesen.
Kapela sv. Roka
Sadržaj još nije unesen.
Kapela Donji Pustakovec
Sadržaj još nije unesen.