Rijeka - Trsat

Samostan i svetište Majke Božje Trsatske - Matična kuća

Franjevci na Trsatu čuvari su i služitelji svetišta Majke Božje. Povijest toga svetišta počinje, prema predaji zapisanoj u 15. stoljeću, prijenosom Marijine kućice 10. V. 1291 . iz Nazareta na Trsat.

Prema istoj predaji kućica je 10. XII. 1294. prenešena u Loreto, a knez Nikola Krčki-Frankopan na tom  je mjestu podigao kapelu koja je ubrzo postala hodočasničko mjesto.

Od 1367. u kapeli se štuje čudotvorna slika Majke Božje koju je na molbu Ivana i Stjepana Frankopana, opet prema predaji, papa Urban V. darovao loretskim hodočasnicima iz Hrvatskog Primorja.

Autor te slike je nepoznati majstor kojega G. Gamulin naziva "slikar Gospe Trsatske".

·         1453. dogradio je Martin Frankopan crkveni brod koji je dosizao do polovice današnjega glavnog broda i uz crkvu podigao samostan za franjevce tadašnje Bosanske vikarije.

·         1506. spominje se u sastavu Bosanske vikarije posebna Trsatska kustodija sa samostanima u Trsatu, Senju, Cetingradu, Stjeničnjaku, Modrušu, Brinju i u Zvonigradu.

·         1530. dao je Petar Kružić, borac u protuturskim ratovima, dograditi uz crkvu kapelu sv. Petra, a 1531. postavio je na putu od mora do crkve (koja leži 135 m nad morem) 128 stuba i kapelu sv. Nikole; danas je to niz od 561 stube i 4 kapele.

·         1593. franjevci su otvorili gramatičku školu za svoj podmladak.

·         1624. riječki je kapetan Stjepan della Rovere dao uz Kružićevu kapelu dograditi kapelu sv. Ane sa slikom G. P. de Pomisa; god 1741. ona je uklopljena u novi oltar.

·         1629. 5. ožujka, požar je teško oštetio samostan i crkvu; izgorjeli su knjižnica i arhiv.Obnovu samostana započeo je fra Mihael Kumar (+1653), kasniji pomoćni biskup u Ljubljani; dozidao je obnovljenom samostanu dva nova krila: jedno paralelno s južnim dijelom samostana, a drugo u produžetku zapadnoga dijela; njemu je 1904. dograđen drugi kat.

·         1631. do 1642. djelovao je na Trsatu švicarski slikar fra Serafin Schon (+1642), oslikavši u klaustru život Marijin u 32 fresko-slike, u samostanskoj blagovaonici Večeru svete Obitelji, a u crkvi oltarske slike sv. Mihovila, sv. Katarine, sv. Nikole i Gospe Loretske; posljednja je danas u samostanu.

·         1644. 24. kolovoza, biskup Petar Mariani blagoslovio je kamen temeljac za pregradnju crkve; književnik fra Franjo Glavinić (1585-1652) dao je produžiti glavni brod, a pokrajnje kapele sv. Petra i sv. Ane uklopiti u novi pobočni brod; 1647.

·         Glavinić je u klaustru uredio kapelu sv. Franje, a 1725. oblikovali su franjevački rezbari D. Hoffer i I. Schwaiger reljef Stigmatizacije sv. Franje.

·         1676. započela je radom bogoslovna škola, i to zajedno s filozofskom, u sastavu tzv. generalnog učilišta; učilište je djelovalo do 1783. i ponovno početkom 19. stoljeća.

·         1691. podignuta je u produžetku pobočnoga broda kapela sv. Ante Padovanskoga darežljivošću grobničkog potkapetana Franje Frankulina; stari je oltar 1771. zamijenjen sadašnjim sa slikom sv. Antuna.

·         1692. smještena je slika Gospe Trsatske na novi mramorni oltar u svetištu, dar I. Uzolina i djelo G. Paccassia.

·         1705. senjski biskup Martin Brajković dao je izraditi kovanu rešetku koja odvaja svetište od glavnog broda; iznad rešetke je slika Navještenja, rad Kristofora Tasce.

·         1715. 7. rujna, biskup Juraj Franjo Marotti okrunio je Gospinu sliku krunama iz zaklade kneza Aleksandra Sforze; bila je to prva krunidba Gospina lika izvan Italije.

·         1725. do 1727. u samostanskoj kiparsko-stolarskoj radionici izradila su braća laici kipari D. Hoffer i I. Schwaiger drvene oltare, propovjedaonicu te raznu drugu opremu za crkvu i samostan.

·         1818. u samostanu je otvorena pučka škola za trsatsku djecu; učitelji su bili franjevci.

·         1824. dao je fra Barlaam Keser (+1827) podići crkveni toranj i urediti crkveno pročelje.

·         1906. dogradena je uz paralelno južno krilo samostana prostrana kapela; danas je to kapela zavjetnih darova.

·         1935. dodijelio je papa Pijo XI. crkvi Gospe Trsatske naslov "manja bazilika".

·          Zbor za bogoštovlje je još 1709. dopustio da se 10. svibnja slavi blagdan Gospe Trsatske, a 1963. imenovao je taj blagdan "Majka milosti od svete nazaretske kućice".

·         1960. započela je višegodišnja obnova crkve. Darovi i slike premješteni su iz crkve u Kapelu zavjetnih darova; u njoj je i gotički kip Gospe Slunjske.

·         Na zidovima crkve je Ivo Režek naslikao Križni put.

·         1964. do 1977. djelovalo je filozofsko učilište; njegovi nastavnici predavali su i u riječkoj Visokoj bogoslovnoj školi.

·         Došavši 8. lipnja 2003. na Trsat pao je na koljena ispred lika Gospe Trsatske. Dopustio je da ga impresionira. Učinio je osobitu hodočasničku gestu pa je Svetištu darovao krunicu i taj dar popratio riječima: «Molite za mene dok sam živ, a i kad budem umro»! Na Trsatu su ga dočekali: gvardijan fra Matija Koren, fra Serafin Sabol, fra Lucije Jagec i ostala braća franjevci. Papa je na Trsat stigao u pratnji Riječkog nadbiskupa dr. Ivana Devčića.